Jedan od najznačajnijih živih muzičara ispunio je obećanje i otvorio arhivu (skoro) svih albuma koje je ikada snimio: besplatno se mogu preslušavati do 30. juna 2018. godine, a potom će, kako stoji u mejlu koji dobija svaki registrovani korisnik, biti naplaćivana “simbolična naknada”. Obiman arhivski materijal, ne samo audio snimaka nego i video materijala i isječaka iz štampe, datira od 1963. godine odnosno singla “The Sultan” koji je snimio prije nego je postao član čuvene grupe Buffalo Springfield, pa sve do tek objavljenog, sjajnog albuma “The Visitor” koji nažalost ne možemo slušati na sajtu http://www.neilyoungarchives.com/
Njujorški krug filmskih kritičara proglasio je “Lady Bird” najboljim filmom godine, a za najbolju glumicu Siršu Ronan. Ona tumači mladu junakinju u drami o odrastanju koja je prije nekoliko dana postala najbolje ocijenjeni film u istoriji sajta Rotten Tomatoes, unisono hvaljen od strane 170 kritičara! Ocjene pomenutih njujorških kritičara indikativne su za nominacije za Oskara, a najčešće nagrađuju nezavisne filmove kako bi članovima Američke akademije ukazali na kvalitetne filmove na koje bi trebalo da obrate pažnju prilikom odlučivanja o nominacijama za prestižne nagrade. Ronanova je već dva puta bila nominovana za Oskara, za filmove “Pokajanje” i “Bruklin” i skoro da je izvjesno da će tako biti i ovog puta, iako je konkurencija veoma jaka.
Na sreću, u spotu za “Jacky's Only Happy When She's Up on the Stage”, inače jednu od solidnijih pjesama sa albuma koji je nanizao ispodprosječne ocjene kritike, već vidno ostarjeli junak naše mladosti nije samo smiješan nego prvenstveno simpatičan, jer uprkos sve lošijim, čak nepodnošljivim klipovima, a nažalost i albumima, i dalje ne prestajemo da volimo Stivena Patrika. A njemu kao da nije stalo, ni malo, ne daje ni peni za mišljenje fanova, niti za estetiku.
“Nećeš me, zar ne?” nije slučajno uvodni singl aktuelnog albuma šarmantne pjevačice, koja kao kompletna autorka potpisuje sedam numera od ukupno deset sa “Iluzije”, odnosno osam (od jedanaest) ukoliko brojimo i bonus verziju prve pjesme, koja je za inostranu scenu naslovljena “Pills”. Natali Dizdar je za obje audio verzije pripremila identičan spot, snimljen u kasnim noćnim satima na trgovima grada Zagreba, atmosferom komplementaran senzibilnoj melodioznosti i maznoj interpretaciji po kojoj pamtimo njene najbolje numere. Na koncu se njen treći album nije pokazao tako slab kako smo pogrešno prognozirali slušajući prve, samo sintetički simpatične singlove, gdje nam se učinila simptomatičnom neproživljenost i površnost istih, ali stvari ovdje stoje sasvim drugačije: ova je pjesma satkana od najtananijih emocionalnih impulsa, sa instrumentalnom i produkcijskom ispoliranošću kojoj je teško pronaći zamjerku.
Razuzdani funky rock ritmovi kultnog zagrebačkog sastava Kojoti osvojili su naprečac zavidnu publiku, u sred mračnih devedesetih godina. Debi “Kojoti” izlaze 1995. a album “Halucinacija” godinu dana kasnije, dok prvo poglavlje strelovite karijere završavaju trećim izdanjem iz 1998. godine, “Sex Disco Kung Fu”. Raskalašni garažni rokenrol začinjen primjesama kontrolisane psihodelije s godinama je samo dobijao na cijeni, a srećnici iz novih generacija čudili su se otkud jedan takav bend u Hrvatskoj, no kad se podrobnije raspitaju ili “izguglaju” ukapiraju da je Davor Viduka, gitarista i kompozitor svih pjesama, sa ostalim članovima benda zapravo nastavio niz koji su činili Laufer (u kojem je stasao Damir Urban), Majke i Let 3 sa kojima su često svirali skupa, kao i Hladno Pivo koje je prevalilo dalek put od podruma i alternativnih prostora do velikih koncertnih hala i festivala na kojima nastupaju danas, pa sve do ispisnika Pips, Chips & Videoclips koji su danas renomirani (alt.) rock bend.
“Bojana Vunturišević je snimila bolno i bolan iskreni album o redefinisanju identiteta, o tranziciji devojčica u devojke i devojaka u žene”, zapisao je između ostalog Aleksandar S. Janković u recenziji recentnog solo albuma nekadašnje fronwoman(ke) grupe Svi na pod. Prvi spot za numeru “Noćni program” u potpunom je saglasju sa izrečenim. Gorka i vrlo bolna storija o odrastanju počinje kao nestašno djevojačko zezanje i biva začinjeno procvalom seksualnošću tokom potrage za sobom samom, a zatim zbog nesmotrenog koketiranja sa neznancem prerasta u tragediju.